Snovoslovci, izložba, promocija romana i drama Alabama

Treći dan Osječkoga ljeta kulture, 1. srpnja 2021. započinjemo kreativnim radionicama u sklopu Međunarodnog festivala slikovnice “Čuvari priča” koji će se u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici održavati u sljedeća tri dana 1., 2. i 3. srpnja. Cilj ovoga Festivala jest, objedinjujući edukativnu, umjetničku i socijalnu komponentu, doprijeti do nove, mlade publike i proširiti njihov estetski doživljaj vezan uz kvalitetnu ilustraciju i tekst, istaknuti važnost čitanja i senzibilizirati ih za pisanu riječ s ciljem poticanja čitanja, očuvanja tradicije i jačanja uloge knjižnice kao kulturnog i informativnog središta. Istovremeno, aktivnosti Festivala namijenjene su i odraslima kako bi se upoznali s kvalitetnim slikovnicama, autorima i ilustratorima te važnošću čitanja djeci od najranije dobi. „Čuvari priča“ jedinstvena su manifestacija koja se odvija svakog prvoga tjedna u srpnju na osječkim ulicama, trgovima i parkovima, ustanovama kulture i okuplja veliki broj posjetitelja te se kao takva savršeno uklapa u program OLJK-a. Raspored programa možete provjeriti na poveznici te se još uvijek prijaviti za neke od radionica.

U Muzeju likovnih umjetnosti u 19 sati bit će otvorena izložba “Istočni grijeh” grupe autora Vladimira Freliha, Ane Petrović, Josipa Kaniže, Mirana Blažeka, Domagoja Sušca, Zlatka Kozine i Roberta Fišera. Kustosice su Blaženka Perica i Valentina Radoš, a koautori Krešimir Purgar i Igor Loinjak.

U 20 sati selimo se na terasu Kulturnoga centra Osijek gdje će roman za djecu i mlade “Pustolovine Tizi Enili: Eksperiment” Damira Hoyke predstaviti Dražen Jerabek.

Na glavnoj festivalskoj pozornici, u parku Kralja Petra Krešimira IV, s početkom u 21 sat najavljujemo gostovanje Kazališta Virovitica s predstavom Davora Špišića “Alabama”. Redatelj je Dario Harjaček, a igraju Blanka Bart, Goran Koši, Snježana Lančić, Monika Lanšćak, Mijo Pavelko, Goran Vučko i Draško Zidar. Dramaturginja Dora Golub piše: „Naposljetku, unatoč buci i bijesu, Alabama je drama o društvenom sloju kojem se, u pomalo patronizirajućim navalama simpatije, u kolokvijalnom govoru često tepa nazivajući ih se “malim ljudima”. Špišić svakodnevicu obitelji Burić i povremenih prolaznika u njihovom životu, gotovo svih odreda malih ljudi koji “preko crte žele, ali ne smeju”, oslikava toplim kolorom koji povremeno podsjeća na prizore iz djela kakvog filmaša razdoblja talijanskog neorealizma. Radnički angst Alabame usmjerava pažnju gledališta upravo na njih, njihovu razapetost između životarenja u vlastitoj državi i životarenja u imigraciji, te na nužnost osnaživanja njihove vidljivosti u javnom prostoru kao i inzistiranja na promjeni njihove društvene pozicije. Naime, s gorko-slatkim happy endom ili bez njega, Špišićeva drama jasno upućuje na činjenicu da Gorani Burići nikad ne nastaju sami od sebe.

Hvala što pratite programe Osječkoga ljeta kulture!

Ovacijama ispraćena svjetska praizvedba koncerta “Esseker” – predsjednik Vlade Andrej Plenković svečano otvorio 21. OLjK

Prvim od 53 programa pred prepunim je gledalištem glavne pozornice, u Parku kralja Petra Krešimira IV, svečano otvoreno Osječko ljeto kulture 2021. Riječ je o svjetskoj praizvedbi koncerta za glasovir i simfonijski orkestar “Esseker” Davora Bobića u izvedbi Hrvatskog komornog orkestra uz solistu Konstantina Krasnitskog na glasoviru pod ravnanjem Davora Kelića.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić istaknuo je kako je ovo prvi put u 21 godinu da je predsjednik Vlade otvorio Osječko ljeto kulture, te da to govori o pozicioniranju Osijeka na kulturnoj karti Hrvatske i da je kultura jedan od ključnih čimbenika gospodarskog rasta grada, ali i srž njegova urbanog identiteta. Župan osječko-baranjske županije Ivan Anušić čestitao je organizatorima, te naglasio kako Osijek mora biti središte istoka Hrvatske u sportskom, gospodarskom, društvenom, političkom i kulturnom životu, a tome doprinosi i Osječko ljeto kulture. Manifestaciju je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuvši kako OLJK simbolizira kreaciju, umjetnost i sve ono što brojni umjetnici žele pružiti svim posjetiteljima. Osvrnuvši se na uvjete pandemije rekao je kako je Hrvatska bila otvorena za kulturne sadržaje više od ostalih zemalja, te da je Ministarstvu kulture i medija bilo zadovoljstvo i konkretnom potporom podržati održavanje ove manifestacije.

Nakon pozdravnih govora Hrvatski komorni orkestar izveo je koncert “Esseker” – djelo inspirirano gradom Osijekom, nastalo u razdoblju od 2017. do 2019. godine kao skladba u tri dijela (Gornji grad, Tvrđa i Donji grad) vođena idejnom niti – vožnjom tramajem kroz grad na Dravi rekao je skladatelj, pedagog i organizator Davor Bobić i dodao kako jednostavno obožava vožnje osječkim tramvajem, te da ih je morao opisati glazbom. “Osobito me inspirira Tvrđa, koja je za mene jedno od najljepših mjesta na svijetu” i zaključio kako je za njega i njegovu obitelj osobita čast da njegovo djelo otvara Osječko ljeto kulture.

Nakon ove praizvedbe Hrvatski komorni orkestar izveo je Simfoniju br.35 u C-duru K.425 “Linz” Wolfganga Amadeusa Mozarta, a gledatelji su glazbenike nagradili velikim pljeskom.

Programi Osječkoga ljeta kulture održavat će se na 14 lokacija do 13. srpnja 2021.

Galerija slika

Ambijentalna instalacija “Superbubble”, premijera baleta “Mačak u čizmama” i koncert Aljoše Jurinića

Osječko ljeto kulture drugoga dana, 30. lipnja donosi nam tri atraktivna programa:

“Superbubble” ambijentalnu instalaciju Vladimira Freliha u Kulturnome centru Osijek možete pogledati od 19 sati.

Premijera baleta Brune Bjelinskog “Mačak u čizmama” na rasporedu je u 21 sat u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.

Budući da se očekuje veliko zanimanje gledatelja iz osječkog „velikog“ kazališta najavljuju kako će postaviti projekcijsko platno u dvorištu HNK u Osijeku kako bi svim zainteresiranim građanima omogućili gledanje ove baletne bajke.

Redateljica i koreografkinja je Ljiljana Gvozdenović, dramaturginja Tena Štivičić, scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Barbara Bourek, baletni majstori Laura del Carmen Velasco Farrera i Vuk Ognjenović. U podjeli su: Stari mačak SANJA TOTH; Mladi mačak MARCO MARONGIU/RAFAEL MOURA, Mlinar Ivica MANEX ALBERDI/VUK OGNJENOVIĆ; Mačak Danijel DANIJEL NOVOSELAC; Mačak Neven NEVEN-LUCIAN DAVIDOVIĆ; Nemilosrdni ovrhovoditelj GORDAN MARIJANOVIĆ, Šašavi narod PETRA LUCIJA ŽIVKOVIĆ, DORA LUKETIĆ, ANJA BAŠNEC, LUCIJA FIRI, ARMANDO EL-HAGHASSAN, VANJA DUŠIĆ; Dobri postolar RAFAEL MOURA/VUK OGNJENOVIĆ; Pomoćnici postolara GORDAN MARIJANOVIĆ, MARIA HOLJEVAC; Bezazlena jarebica LAURA ŠPINDEL; Jarebice HELENA HORVAT, LUCIJA HORVAT/SARA EPIFANY ERCEG; Debeli kralj BORIS STJEPANOVIĆ/MARKO BABIĆ; Kraljevska maca- mica LAURA DEL CARMEN VELASCO FARRERA; Razmažena princeza CLAUDIA SACCHETTI/LAURA ŠPINDEL; Dražesne prijateljice SNJEŽANA HORVAT, IVONA PRUTI/ANJA BAŠNEC; Svadljivi generali GORDAN MARIJANOVIĆ, BARBARA ČULJAK/ANJA BAŠNEC; Umišljeni ambasadori VANJA DUŠIĆ, ARMANDO EL-HAG HASSAN, MARIA HOLJEVAC/ANJA BAŠNEC; Putujući muzičar RAFAEL MOURA; Strašni čarobnjak VUK OGNJENOVIĆ/RAFAEL MOURA; Ljupke ptice LUCIJA HORVAT, HELENA HORVAT/SARA EPIFANY ERCEG; Vještica Laura LAURA ŠPINDEL/SARA EPIFANY ERCEG; Vještice zlice SNJEŽANA HORVAT, IVONA PRUTI, SARA EPIFANY ERCEG, PETRA LUCIJA ŽIVKOVIĆ, LUCIJA FIRI, DORA LUKETIĆ/ANJA BAŠNEC, BARBARA ČULJAK; Vesele mačkice SARA EPIFANY ERCEG, LUCIJA FIRI, HELENA HORVAT, DORA LUKETIĆ/ANJA BAŠNEC i Mačkica koketa LUCIJA HORVAT/HELENA HORVAT.

Istovremeno, s početkom u 21 sat, u Parku kralja Petra Krešimira na glavnoj pozornici OLJK-a gledatelji mogu posjetiti i koncert Aljoše Jurinića na glasoviru. Aljoša Jurinić jedan je od najboljih hrvatskih pijanista, a recital “Spomenik Beethovenu” posvećen je obilježavanju 250. obljetnice rođenja velikog Ludwiga van Beethovena!

Radujemo se vašem dolasku!

» OLJK program – 30. lipanj 2021.

Svjetska praizvedba koncerta “Esseker” za svečano otvorenje Osječkoga ljeta kulture 2021.

Svjetskom prazivedbom koncerta za glasovir i simfonijski orkestar “Esseker” Davora Bobića u izvedbi Hrvatskog komornog orkestra uz solistu Konstantina Krasnitskog na glasoviru pod ravnanjem Davora Kelića svečano će biti otvoreno Osječko ljeto kulture 2021. “Esseker” je inspiriran gradom Osijekom, a nastao je u razdoblju od 2017. do 2019. godine kao skladba u tri dijela (Gornji grad, Tvrđa i Donji grad) vođena idejnom niti – vožnjom tramvajem kroz grad na Dravi.

Skladatelj, pedagog i organizator Davor Bobić već je gotovo dvadeset godina svojom umjetničkom i pedagoškom aktivnošću vezan uz grad Osijek kojemu ujedno posvećuje spomenuto ostvarenje u kojemu će kao solist nastupiti i vrhunski pijanist, također profesor osječke Akademije Konstantin Krasnitski. Praizvedbom će ravnati osječki asistent Davor Kelić, šef dirigent Hrvatskog komornog orkestra.

Ovo je četvrto skladateljevo djelo koje će svoju službenu svjetsku praizvedbu doživjeti u Osijeku.

Nakon ove praizvedbe Hrvatski komorni orkestar izvest će Simfoniju br.35 u C-duru K.425 “Linz” Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Program prvog dana najveće kulturne manifestacije u istočnoj Hrvatskoj odvijat će se na glavnoj festivalskoj pozornici u Parku kralja Petra Krešimira IV, a svečano će ga otvoriti predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Posjetitelje će pozdraviti i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, te župan osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Molimo gledatelje da na program dođu nešto ranije kako bi osigurali svoje mjesto, te kako bi se svim posjetiteljima mogla izmjeriti temperatura.

Svi programi Osječkoga ljeta kulture za građane su besplatni, te nije potrebno podizati ulaznice, dovoljno je doći na vrijeme i uživati u jednom od 53 programa na 14 lokacija.

Radujemo se vašem dolasku!

» OLJK program – 30. lipanj 2021.

14 dana, 53 programa, 8 premijera – Predstavljen program Osječkog ljeta kulture 2021.

Čak 53 programa u 14 ljetnih dana bit će ponuđena građanima Osijeka i gostima grada na najvećoj kulturnoj manifestaciji na istoku Hrvatske – Osječkome ljetu kulture. Program su na konferenciji za novinare predstavili gradonačelnik Osijeka Ivan Radić i predsjednik Organizacijskog odbora Osječkoga ljeta kulture Dražen Alerić. Osječko ljeto kulture tradicionalno će započeti 29. lipnja na Dan zaštitnika Grada Osijeka – svetih Petra i Pavla te trajati do 13. srpnja 2021. u organizaciji i produkciji Grada Osijeka, te uz potporu brojnih gradskih institucija, a naš grad postat velika, živa pozornica i mjesto kulturnih susreta i ponajboljih umjetničkih ostvarenja. „Posebno me raduje što se kroz sve ove godine Osječko ljeto kulture uspjelo nametnuti kao važna kulturna manifestacija, a ove će ga godine posjetiti i otvoriti predsjednik Vlade Republike Hrvatske g. Andrej Plenković, što dovoljno govori o kvaliteti i vidljivosti manifestacije, naglasio je gradonačelnik.

Program Osječkog ljeta kulture donosi visokokvalitetne programe iz područja kazališne, glazbene i koncertne, plesne, književne, likovne, novomedijske te filmske kulture, a osobito smo ponosni na činjenicu da ćemo na ovogodišnjemu OLJK-u imati čak 8 premijernih naslova, najavio je gradonačelnik Radić.

Predsjednik Organizacijskog odbora Dražen Alerić istaknuo je kako se Osječko ljeto kulture 2021. svečano otvara svjetskom praizvedbom – Koncertom za glasovir i simfonijski orkestar „Esseker“ Davora Bobića u izvedbi Hrvatskog komornog orkestra i soliste Konstantina Krasnitskog na glasoviru, a najavio je i premijeru baleta Brune Bjelinskog Mačak u čizmama i predstave Dantea Aligherija Pakao u izvedbi osječkog Hrvatskog narodnog kazališta. Dječje kazalište Branka Mihaljevića priprema dvije ambijentalne praizvedbe Kako je Temnava dobila dan prema tekstu Dubravka Jelačića Bužimskog, te Bon ton iza duge koju će prema strip-slikovnici Dražena Alerića izvesti Dramski studio za srednjoškolce. Tigar teatar i Teatar Fort Forno izvest će predstavu Vedrana Klepića Tri žene, a Akademija za umjetnost i kulturu u suradnji s Kulturnim centrom premijeru predstave za djecu Ivane Klaić Močvarovci. Gradske galerije Osijek, tradicionalno za OLJK pripremaju premijerni naslov, a izvest će monodramu Jennifer Tremblay Popis. Alerić je predstavio i zanimljiv vizualni identitet OLJK-a „dravsko čudovište“ koje se od bića s lošim namjerama kroz kulturne programe pretvara u dobro i zajedno s građanima uživa u svim gradskim događanjima. Vizualni identitet Osječkoga ljeta kulture i ove godine potpisuje Marko Jovanovac i Studio Marivo.

U dva će tjedna kulturnih program Osijek ponovno disati kulturu, a Grad je za tu prigodu osigurao sredstva u iznosu od 1.281.700,00 kn kako bi svi programi za posjetitelje bili potpuno besplatni. Gradonačelnik Radić je, pozvavši građane na ovogodišnji OLJK, naglasio kako svake godine programi Osječkoga ljeta kulture izazivaju veliko zanimanje građana, traži se stolac više, a nemjerljiv doprinos “ljeto” ima u podizanju kulturnoga identiteta grada na Dravi.

Pridržavajući se svih važećih epidemioloških mjera, ispred glavne pozornice osigurano je 300-tinjak sjedećih mjesta, a na ulazu će se kao i prošle godine, mjeriti temperatura.

Radujemo se vašem dolasku!

Ivan Radić

Nova će energija koju nam gradonačelnik Ivan Radić donosi na Osječko ljeto kulture, a vjerujemo i u ostala kulturna zbivanja i kulturne institucije grada, biti dobar zamašnjak prema iskorištavanju, kreiranju i brendiranju punog potencijala Osijeka kao grada kulture.

Osijek ima ogromne šanse biti kulturno središte regije i šire.

Već na početku svog mandata najavljuje uzlet kulturnog života, a o svemu navedenom, s gradonačelnikom, razgovaramo uoči ovogodišnjeg Osječkog ljeta kulture.

Gradonačelniče, odmah ste na početku mandata, kroz najavu lipanjskog koncertnog ciklusa, pokazali da vam je kulturni živog grada od posebne važnosti. Što je potrebno da Osijek tijekom Vašeg mandata postane istinsko urbano središte?

Kulturni život grada od posebne mi je važnosti, jer kultura je jedna od dimenzija identiteta grada koja uvjetuje kvalitetu života građana. Ulaganjem u kulturne i društvene aktivnosti želim potaknuti razvitak grada. Koncerti, predstave, manifestacije, festivali, tematski programi, književni događaji i kultura za djecu – što duži popis, to je više motiva za zadovoljstvo naših sugrađana i privlačenje ljudi koji gravitiraju ka Osijeku.

Kultura može pozitivno utjecati na razvoj industrija, prije svega gospodarstva i turizma. Kako postići konsenzus o prioritetima i stvoriti sinergiju svih navedenih dionika, a s ciljem ukupnog zadovoljstva građana Osijeka?

Ključno je promišljati kako programi koji će privući naše sugrađane, mogu ujedno biti dio sadržaja kojeg nudimo turistima. Nadalje, kako mogu biti i važan dodatni razlog zašto netko upisuje studij u Osijeku, ili kako ćemo lakše privući vrhunskog predavača, stručnjaka ili liječnika da karijeru nastavi radeći u Osijeku. Više sadržaja oživljava turizam jednako kao što veseli naše građane. Više koncerata u gradu tijekom cijele godine, jednako raduje i osječku glazbenu publiku, kao što pomaže ostvariti dodatni broj noćenja, ili biti dodatni sadržaj gostima na nekoj projektnoj suradnji u tvrtkama u IT parku. Sinergija je, kada pričamo o kulturi, prirodna, jer kultura povezuje.

Je li Osječko ljeto kulture kao svojevrsni festival kulture dio te priče?

Svakako jest. OLJK kao festival kulture i ujedno najveći kulturni događaj istočne Hrvatske, dugo se razvijao, uspješno formirao i sada je na nama da mu osiguramo priliku da se podigne za još jednu stepenicu. Programski standard pored kvalitete ima za cilj privući široku publiku, populizirati kulturu. Već u ovogodišnjem OLJK-u puno je sadržaja koji će privući mnoge u Osijek, ali i zbog kojih će se Osijek spominjati u nacionalnim krugovima, što i jest jedan od ciljeva velikih manifestacija – brendiranje Osijeka kao kulturnog i urbanog središta Hrvatske.

Uz Kulturni centar, tu su još i GISKO, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, HNK u Osijeku, muzeji i galerije kao prirodni partneri Osječkog ljeta kulture. Kakva je vaša vizija za navedene institucije u bliskoj budućnosti?

Naše ustanove samostalno provode svoje programe, ali važno je da odsada radimo na poticanju međusobne suradnje i interdisciplinarnosti. Također, ako želimo biti uspješna sredina moramo imati razvijeni jedinstveni strateški pristup, a u realizaciji nove strategije za kulturu biti će ključno povezati institucije i omogućiti građanima optimizirani programski pristup i jedinstvenu komunikacijsku platformu.

OLJK je prošle godine obilježio 20 godina djelovanja, vaš mandat simbolično najavljuje novih 20. Kao sukreatora programa pitamo vas koga OLJK u nadolazećim godinama treba ugostiti?

OLJK postoji i uspješno djeluje već 20 godina i zadaća je svih nas da mu damo doprinos nadogradnjom. Uz zadržavanje postojećih standarda (jer viska posjećenost manifestacije potvrđuje uspjeh dosadašnjeg načina rada) važno je otvoriti više prostora za međunarodnu suradnju, više produkcija koji su plod takve suradnje i više novih programa koji će kroz kulturu otvoriti vrata u svijet našim sugrađanima, ali i otvoriti Osijek svijetu i utjecati na razvoj naše kulturne zajednice. I svakako, dodatno obogatiti ljeto u Osijeku.

Uoči ovogodišnjeg OLJK-a, imate li kakvu poruku za gledatelje, buduće i sadašnje?

Građani su ključ. Što god mi osmislili, ponudili, uložili … nije važno ako nema gledatelja i podrške. Sve što radimo, radimo za boljitak Osijeka. Zato je poruka jednostavna: uživajte u Osijeku, pratite programe Osječkog ljeta kulture i ostalih događanja, podijelite s nama vaša promišljanja i želje i na taj način, zajedno s nama, učinite Osijek kulturnim središtem naše regije!

Why so serious – izložba

Izložba predstavlja umjetnike iz Slovenije i Hrvatske u odabiru Božidara Zrinskog, kustosa Međunarodnog grafičkog likovnog centra iz Ljubljane. Odabrana djela koja stižu Osječko ljeto kulture 2021. najvećim su dijelom povezana s grafičkim medijom.

Poveznica između njih je humor i kritika umjetničkoga sustava te društva unutar kojega takav sustav djeluje i određuje norme umjetničke vrijednosti.

Umjetnici: Jaka Babnik (SLO), Small but Dangerous (Mateja Rojc & Simon Hudolin – Salči) (SLO), Mladen Stropnik(SLO), Mario Čaušić (HR), Krunoslav Dundović (HR)

Mathias Xeravich: Picor Budensis

Matija Žeravić (Mathias Xeravich, 1771.), budimski slikar hrvatskoga podrijetla, u mađarskoj literaturi poznat kao áá bio je vodeći majstor mašarske prijestolnice.

Riječ je o izložbi koja donosi čak 15 radova ovog značajnog umjetnika.

Djelovanje Matije Žeravića obilježilo je slikarstvo baroka franjevačke provincije sv. Ivana Kapistrana. Njegova djela štafelajnog slikarstva nalaze se na glavnim i bočnim oltarima crkava u Feldvaru, Budimpešti, Somboru, Osijeku i drugdje. Fresko tehnikom oslikao je prostore nekadašnje franjevačke crkve Rana sv. Franje u Budimpešti i svod u dvorcu Ráday u Pécelu.

Uz deset dostupnih djela štafelajnog slikarstva koja će biti izložena na izložbi u Osijeku, postav će biti proširen panoima s prikazom dijela Žeravićeva opusa zidnog slikarstva.

Nives Kavurić Kurtović: Oda ruci – samostalna izložba

Izložba koju ćemo moći pogledati na Osječkom ljetu kulture 2021. temelji se na izboru radova iz velikog opusa jedne od najznačajnijih hrvatskih umjetnica 20. stoljeća – Nives Kavurić Kurtović.

Slikarstvo N. K. Kurtović zasniva se na lirskom prikazivanju ljudske figure. Unatoč tome nije se ustručavala dotaknuti ozbiljnije teme i teme koje opisuju stanje duha. Tako često nailazimo na figure žena i ljubavnika često ispisane njezinim ili tuđim tekstovima. Njene figure, gotovo bestjelesno lebde u prostoru, a istovremeno djeluju stvarno s naturalističkim detaljima.

Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su najprestižnije prva nagrada 1967. u Parizu na Biennalu mladih, 1968. prva nagrada u Grazu, 2. Internationale Malerwochen, 1973. godišnja nagrada “Josip Račić”, 1982. u Rijeci Grand prix na 8. međunarodnoj izložbi originalnog crteža, 1990. u Zagrebu na 25. zagrebačkom salonu prva nagrada za slikarstvo, 1999. u Zagrebu središnja nagrada “Vladimir Nazor”.

Monodrama Popis – premijera

Osječko ljeto kulture u suradnji s Gradskim galerijama Osijek priprema premijeru monodrame POPIS kanadske dramatičarke Jennifer Trenblay. Drama La Liste višestruko je nagrađivana, a dobitnica je i najprestižnije kanadske godišnje nagrade za književnost Governor General’s Literary Aword. Riječ je o monodrami, koja inovativnim izričajem u vidu popisa prati život mlade žene koju nakon tragičnog događaja prati osjećaj krivnje.

OLJK 2021. – Balet Mačak u čizmama

Iz programa Osječkog ljeta kulture izdvajamo jednu premijeru Balet Mačak u čizmama skladatelja Brune Bjelinskog, na scenu OLJK-a postavlja koreografkinja Ljiljana Gvozdenović u produkciji HNK u Osijeku.

Obzirom na mnoge ekranizacije ovoga djela, filmske i animirane, OLJK će i kao međunarodna manifestacija ponuditi svima znanu priču na sasvim drugačiji način. Grad Osijek opet će “zaplesati” za sve one koji i dalje vole uživati u bajkama, vjerujući da dobro uvijek pobjeđuje.

Ovo vrsno baletno djelo himna je ljubavi u različitim oblicima i odnosima koji će sigurno pobuditi veliki interes publike.

OLJK 2021. – vrhunski glazbeni programi

Iz bogatog programa ovogodišnjeg Osječkog ljeta kulture izdvajamo:


Vlatko Stefanovski, makedonski kantautor i bivši gitarist sastava Leb i sol, jedan od najznačajnijih jazz rock gitarista jugoistočne Europe, stiže na ovogodišnje Osječko ljeto kulture.

Za sve ljubitelje kvalitetne glazbe, na ovogodišnje Osječko ljeto kulture stiže Darko Rundek i Jazz orkestar HRT-a.

Ivan Vrkić

Iako ga mnogi znaju kao političara i gospodarstvenika, Ivan Vrkić svoju je osobnost izražavao i kroz pisanu riječ u novinarstvu, književnosti i publicistici.

Član je Društva hrvatskih književnika, a iza sebe ima desetak knjiga i radova različitog žanra. Osim navedenog iznimno je veliki doprinos, u svoja dva gradonačelnička mandata, dao razvoju Osječkog ljeta kulture i time ostavio neizbrisiv trag na prepoznatljivosti kulture Grada Osijeka.

Danas s Gradonačelnikom razgovaramo o svemu onome dobrome što Osječko ljeto kulture daje građanima i posjetiteljima grada.

Programi OLJK-a svake godine doprinose podizanju kulturnog života grada, povećanju njegove međunarodne vidljivosti, poticanju gospodarske i turističke aktivnosti, kao i općem razvoju grada. Kako gledate na proteklo razdoblje OLJK-a u kontekstu navedenog?!

Kultura je važan sinergijski čimbenik gospodarskog rasta, posebice uslužnih djelatnosti i turističke industrije u cjelini. Gradu Osijeku izuzetno je bitna raznovrsnost repertoara i raznolikost organizacijskog oblika čime se postiže zainteresiranost i educiranost slušatelja. Pomno biranim programom Osječko ljeto kulture se pozicioniralo kao prepoznatljiva kulturna manifestacija, a uz to je i svojevrsni fenomen, ponajprije prema tome što ju odlikuje sada već respektabilna dugovječnost u smislu kontinuiranoga održavanja te redovito visoka kvalitativna razina. Za vrijeme trajanja manifestacije, naš grad je živa pozornica koja njeguje i promovira kulturne i umjetničke aktivnosti te ulaže značajne financijske i organizacijske napore kako bi Osijek postao prepoznat na europskoj kulturnoj karti.

Osječko ljeto kulture prošle godine obilježilo je 20 godina djelovanja. Možete li izdvojiti najveće izazove koje ste savladali u tom periodu i unatoč svemu građanima ponudili programe vrijedne domaće i međunarodne pažnje?

U program OLJK 2016. Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada donijelo je spektakl nastao po romanu Ive Andrića “Na Drini ćuprija”. Predstava koja je svoje prvo uprizorenje izvan matične kuće doživjela upravo u Osijeku, prikovala nas je na stolce preko dva i pol sata. Predstava je održana u Sportsko-nastavnoj dvorani Gradski vrt iz razloga što je jedino ovaj prostor mogao ugostiti ovako produkcijski zahtjevno i kompleksno djelo. Svake godine suočavamo se s financijskih izazovom, a prošle godine suočili smo se s izazovom na koji nažalost nismo samostalno mogli utjecati.

Tijekom svih tih godina aktivno ste sudjelovali u kreiranju ali i praćenju programa. Upoznali ste brojne umjetnike, trupe i grupe?! Je li netko na vas ostavio poseban dojam?

Uvijek je teško izdvojiti jedan program u lepezi visoko kvalitetne razine programa protekla dva desetljeća. Budući da sam i sam književnik, ne mogu ne istaknuti književni program, a bogatstvo našeg grada je i u tome što je dom vrhunskih hrvatskih književnica i književnika koji su se predstavili u sklopu programa OLJK. Dječje je kazalište 2019. postalo slikarsko platno koje je oslikala akademska umjetnica Marina Mesar OKO. Na ovaj način osječka je ustanova kulture uvrštena na popis brojnih objekata diljem svijet s prepoznatljivim umjetničkim potpisom ove umjetnice. Osim toga, te se godine Donji grad vratio u svoju prošlost kroz izvanrednu izvedbu Doljnjodravske 11, maestralnog Zlatka Svibena prema romanu Drage Hedla. No, svaki je program posjetio zavidan broj gledatelja pa je samim time jednako značajan.

Koga po vašem mišljenju OLJK svakako mora ugostiti u nadolazećim godinama?

U istinski vrijednim umjetničkim djelima ima više stvarnog života nego u našoj virtualnoj svakodnevnici i ta nas djela uče promišljati uzvišene vrijednosti i vlastitu egzistenciju. U budućnosti želim da otvorimo svoja rata svjetskim kulturnih programa, ali i da prikazujemo naša hrvatska nagrađena djela i programe.

I za kraj, imate li kakvu poruku za sljedećih 20 godina OLJK-a?! Za buduće generacije gledatelja ali i kreatore programa?

Kultura nadilazi i briše umjetno stvorene granice među ljudima – uči nas da se razumijemo, uzajamno nadahnjujemo i da svi budemo jedno. Radujte se OLJK-u, lepezi umjetnosti i stvaralaštva koja nam otvara svoja vrata svake godine 29. lipnja na Dan zaštitnika grada Osijeka, sv. Petra i Pavla.

Domagoj Dvoržak

Ako pratite Osječko ljeto kulture, naše programe i aktivnosti, velike su šanse da ste u tim prilikama vidjeli i njega.

Čovjek koji može biti na nekoliko mjesta odjednom, vodi brigu na terenu da sve sitnice funkcioniraju, koordinira, dočekuje, među posljednjima je koji “gasi svjetlo”.

Sve o tehničkoj organizaciji i lijepim sjećanjima vezana za OLJK, danas nam otkriva svestrani Domagoj Dvoržak.

Često vas se može vidjeti kako do zadnjeg trena popravljate kablove, razvlačite crveni tepih, donosite stolice i svježu vodu za publiku u redovima, dočekujete izvođače i na kraju pratite goste. Budete li zadovoljni konačnim rezultatima?

Naravno da se naše, a tu mislim na OLJK, a time i moje zadovoljstvo mjeri zadovoljstvom publike. U konačnici uspjeh OLJK-a mjeri se zadovoljstvom posjetitelja programa. S druge strane kroz sve ove godine pokušavamo izgraditi vizualni identitet koji se na prepoznatljiv način provlači kroz sve programe OLJK-a stvarajući ozračje specifično i povezivo samo s OLJK-om. Stoga nam je jako bitno da je “sve na svom mjestu” i da sve prođe prema unaprijed dogovorenom planu. Jedan od meni osobno najboljih dijelova OLJK-a je baš ta interakcija, razgovor, druženje, ispijena kava ili pivo s osobama koje gostuju na programima OLJK-a bile oni glumci, književnici, likovnjaci, kustosi ili samo prateće tehničko osoblje. Radi toga mi nije teško ne samo ih dočekati prije programa nego i ostati s njima nakon programa u ugodnom razgovoru ponekad puno duže iza ponoći nego je planirano.

Koliko dugo ste član tehničke organizacije OLJK-a? Koje pomake vidite, gdje postoji prostor za poboljšanja?

U OLJK sam uključen od samog početaka mogli bi reći i od prapočetaka, a tu mislim na Osječka ljeta u Tvrđi (OLJuT) koja su bila preteča OLJK-a. Tada, krajem devedesetih, kao student sam počeo raditi u Galeriji Waldinger (današnja Gradske galerije Osijek) te me je gđa. Ljerka Hedl, tadašnja voditeljica odsjeka kulture Grad Osijeka, automatski uključila u produkciju tadašnjih programa koji su se u sklopu OLJuT održavali u Galeriji Waldinger. Bio je to početak nečega bez čega mi je danas nezamisliv početak ljeta, koje za mene svake godine počinje s OLJK-om. U početku sam sudjelovao kao dio tehničke produkcije, kasnije sam bio zadužen za logističku koordinaciju programa, uvijek prisutan uz sve Odbore koji su kroz sve ove godine organizirali i realizirali OLJK. Zadnje dvije godine kao član samog Organizacijskog odbora OLJK-a mogu direktno sudjelovati u procesima odabira i kreiranja sadržaja programa naravno koristeći iskustvo svih dosadašnjih OLJK-ova. Stoga bi mogao reći da sam pomake u OLJK-u mogao pratiti iz godine u godinu svih ovih 20 ljeta i bez zadrške s ponosom tvrdim da je OLJK stasao u pravi kulturni festival jedinstvenog ozračja. A to je temelj na kojem se promišljaju poboljšanja, novi koncepti i smjerovi razvoja OLJK-a. OLJK postupno prerasta granice forme (konceptualne, tehničke, produkcijske) u kojima ga danas realiziramo. Nova promišljanja, novi koncepti, novi pristupi produkciji u budućnosti trebali bi neminovno definirati OLJK kao jedan od tri glavna kulturna festivala u Hrvatskoj. A ono što bi ga trebalo činiti posebnim su ambijentalne izvedbe kazališnih i glazbenih programa. Osobno bih volio svemu tome dodati i jednu dozu klimatsko-ekološke održivosti u smislu izjednačavanja karbonskog otiska koji OLJK iza sebe ostavlja u smislu npr. smanjenja korištenja plastičnih proizvoda ili sadnje stabala kao ekvivalent potrošenoj energiji. Stoga vizija OLJK-a kao zelenog i održivog kulturnog festivala može biti nešto što će činiti razliku i osebujnost u odnosu prema drugim festivalima.

Koja vas lijepa sjećanja vežu za dosadašnja Ljeta kulture?

Jako je teško nakon dvadeset (plus tri) godine izdvojiti i navesti sva lijepa sjećanja obzirom da ih je bilo jako, jako puno. Ali svakako ne mogu da se ne sjetim svih onih fantastičnih ambijentalnih produkcija predstava. Od Bistrog viteza Don Quijota od Manche, preko Cirano de Bergeraca, Rosenkrantza i Guilderstena, Držićeve Grižule u šumi na lijevoj obali Drave, Becettove Završnice u Kožari, Unterstadta, pa do Donjodravske obale. Također bilo je tu i predivnih glazbenih programa klasične glazbe i jazza kao što je koncert Duke Ellington Big band jazz orkestra ili nastupa nizozemske Saskie Laroo koja je dan nakon koncerta na OLJK-u nastupala na velikom Montreux Jazz Festivalu. Svakako ne smijem zaboraviti spomenuti i sve one književne programe u Lapidariju Muzeja Slavonije, i likovne programe u Galeriji Waldinger i Kazamatu te performanse Persorman art festivala koji se tada održavao u sklopu OLJK-a. Za svaki od tih programa mogao bih ispričati barem jednu zanimljivu anegdotu. Uopće mogućnost upoznavanja, suradnja, razgovori sa glumcima, redateljima, slikarima, multimedijalnim umjetnicima, glazbenicima, povjesničarima, piscima, kustosima, akademicima, majstorima svjetla i zvuka, kazališnim i galerijskim tehničarima bila su predivno iskustvo kojeg ću se uvijek sjećati.

Eduard Hudolin

Akademski kipar, viši konzervator i restaurator Eduard Hudolin govori nam o svom viđenju Osječkog ljeta kulture u proteklih 20 godina ali i ulozi koju je Muzej likovnih umjetnosti imao u tom razdoblju.

Ravnatelj Muzeja ujedno nam iznosi i predviđanja razvoja OLJK-a u godinama koje dolaze.

Muzej likovnih umjetnosti dugogodišnji je i vjerni partner Osječkog ljeta kulture. Što očekujete, u kojem smjeru će se OLJK razvijati, kako rasti i napredovati?

Dvadeset godina postojanja ove manifestacije već je prilično jamstvo za trajniju održivost. Uz ovu vremensku referencu, naravno, očekujemo i dalji razvoj, prvenstveno u smislu dodatnog angažiranja na pokretanju novih prostora kulturnog sadržaja u gradu te povećanju ponude. Ovo bi jako odgovaralo našem muzeju, a u isto vrijeme bismo se barem približili trenutačnim kulturnim potrebama grada. Muzej se svih ovih godina sadržajno uklapa u manifestaciju i namjerava to nastaviti i dalje, a pogotovo gradnjom nove zgrade kada ćemo moći ponuditi i kvalitetnije i raznorodnije sadržaje.

Dvadeset godina OLJK-a je iza nas. U istom tom razdoblju MLU je bio domaćin brojnih OLJK-ovih programa. Što po vašem mišljenju kroz tu suradnju valja posebno izdvojiti?

Uistinu je bilo mnogo krasnih programa, kako izložbenih tako i glazbenih te prezentacijskih. Vezano uz te sadržaje bilo je puno lijepih susreta, teško je izdvajati. Kako su izložbeni programi naša svakodnevnica možda pravu dodanu vrijednost čine upravo ti susreti koji obogaćuju.

Kako vi vidite Osječko ljeto kulture, kakav doprinos manifestacija daje kulturno-umjetničkom razvoju grada i razvoju kulture općenito?

Vjerujem kako je manifestacija morala nastati upravo kao odgovor na narastajuće potrebe grada. Otvaranjem prvo škole primijenjenih umjetnosti, a zatim i likovne akademije te drugih studija poput povijesti umjetnosti na filozofskom fakultetu i arhitekture na građevinskom, ne zanemarujući već postojeće, u gradu koji je bilježio nekakvu degradaciju kulturne ponude i potražnje u odnosu na povijest, imamo novu situaciju. Urbos sredine zahtijeva odgovore te ovaj univerzitetski grad traži dodatno definiranje prostora pa i valorizacije kulture u njemu. Osječko ljeto kulture u ovom trenutku čini prve korake u tom smjeru i treba biti katalizator za stvaranje novog okruženja.

Denis Detling

Ravnatelj Muzeja Slavonija dugogodišnji je aktivni sudionik Osječkih ljeta kulture.

Bilo da je u ulozi gledatelja, kreatora programa ili domaćina brojnih OLJK-ovih aktivnosti koje se redovno, svake godine događaju u Muzeju Slavonije.

O osobnim dojmovima i ulozi Muzeja u proteklih 20 godina, danas razgovaramo se Denisom Detlingom.

Dvadeset je godina OLJK-a iza nas. Muzej je kroz sve te godine imao vrlo aktivnu ulogu. Kako vi gledate na proteklo razdoblje?

Osobno sam sretan što se OLJK etablirao kao ozbiljna kulturna manifestacija. Muzej je u proteklom razdoblju, s velikim zadovoljstvom, sudjelovao u manifestaciji/ma na različite načine, bilo uključivanjem s vlastitim programima odnosno projektima ili da su se programi odvijali u sklopu njegovih prostora. Već sama činjenica da su ljudi (građani Osijeka, prije svega) znali u redovima stajati kako bi sudjelovali u različitim programima govori o nužnosti, prihvaćenosti i značaju ovakve manifestacije u Osijeku.

Tijekom svih tih godina Muzej Slavonije bio je domaćin brojnih izložbi, predstavljanja knjiga, susreta s autorima i brojnih drugih kulturno-umjetničkih aktivnosti. Možete li nas podsjetiti na neke od njih koje je javnost posebno prihvatila?

Uh bilo ih je… Od predstavljanja knjiga bih izdvojio “Mi djeca Solferina”, Maroja Mihovilovića i “Zvijezdu baruna Beckersa” Milovana Tatarina. Zadnja navedena mi je ostala u posebnom sjećanju, koju smo prošle godine promovirali ispred Muzeja, na Trgu u Tvrđi. Od izložbi bih ponajprije spomenuo izložbu Zlatka Boureka, ususret koje smo imali i radionicu za djecu, tamo negdje davne 2016. godine. Bile su interesantne i izložbe American pop-art te Španjolski majstori. Bilo je događanja koja nažalost nisu ušla u program OLJK-a, a organizirali smo ih u vrijeme manifestacije, poput izložbe i predavanja Dinka Župana “Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću”.

Koja je po vašem mišljenju glavna uloga i potencijal OLJK-a u nadolazećim godinama?

Potencijala u gradu ima. S obzirom na posjećenost svih ovih godina, ali i zbog kulturnog života grada, manifestacija je nužnost, tradicija… Trebalo bi dionike u kulturi malo bolje povezati, uključiti do sada neuključene i iskoordinirati s njima. Čuda bi se mogla napraviti u postojećim, nažalost financijski skromnim okvirima. A bilo bi dobro i oživjeti mnoštvo skrivenih dragulja Tvrđe uz kulturna događanja. Bilo bi dobro, kada bi OLJK imao veću podršku na nacionalnoj razini, prvenstveno kroz popraćenost i vidljivost. Vidljivost bi možda dovela i sponzore… Volio bih da manifestacija postane i od nacionalnog značaja.

Mirta Marić

Osječko ljeto kulture postoji zbog publike, građana grada Osijeka i svih posjetitelja ove manifestacije koji dolaze kako iz Hrvatske, tako i iz inozemstva.

Mjesta u gledalištima uvijek nedostaje, interes je velik, ima i nepredviđenih situacija. Kako bi sve funkcioniralo besprijekorno zadužene su mlade snage OLJK-a na čelu s Mirtom Marić.

Organizaciji proces počinje puno prije sam manifestacije. Koja su vaša zaduženja?

Mlade snage, hahahah, hvala ti Srđane! Voditeljica sam službe hostesa koje raspoređujem na brojna događanja koja su ponekad i istovremeno, no dugogodišnje iskustvo omogućuje nam da bez previše stresa, ljubazno i uz osmijeh smjestimo zainteresirane sugrađane i uputimo ih na njihova mjesta u gledalištu. Nepredviđenih situacija ima uvijek, uglavnom se odnose na promjenu mjesta izvođenja zbog loših vremenskih prilika, no i to se pravodobnim obavijestima i uputama na licu mjesta brzo može organizirati. Sjećam se jedne prigode kada je predstava iz dvorišta Rektorata premještena u prostor Arheološkog muzeja u koji stane 40-tak osoba, a pojavilo se 500-tinjak zainteresiranih građana. No, iako se ponekad gledatelji ljute što ne mogu pogledati željeni program, uz osmijeh i lijepu riječ naših hostesa vrlo brzo se dogovorimo i predložimo neki drugi program. Lokacije izvođenja programa diktiraju često i broj gledatelja, a Osječko ljeto kulture doista je kroz 21 godinu uspjelo afirmirati brojne zaboravljene prostore grada kao mjesta na kojima živi umjetnost. To za nas koji organiziramo smještaj publike znači više truda i bolju organizaciju, ali uvijek se veselimo velikom zanimanju gledatelja.

Sudjelovati u provedbi OLJK-a za velik broj studentske populacije ujedno je i velika prilika za upoznavanje s organizacijskim procesima ali i kulturno umjetničkim programima. Možete li nam reći više?

Prilika za rad i sudjelovanje na Osječkim ljetima kulture veseli me od početka, budući da radim u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića poznati su mi organizacijski procesi i priprema predstave i različitih programa, no koncept festivala/manifestacije kakva je Osječko ljeto kulture zahtjeva dobru višemjesečnu pripremu i brze reakcije. Ono što gledatelji ne vide daleko je dugotrajnije u pripremi od samog izvođenja programa. Tehnička služba OLJK-a svakodnevno i svakonoćno mijenja vizure prostora izvođenja, postavlja nove scenografije, rasvjetu, gledališta često na nekoliko mjesta. Dečki su stvarno dobro organizirani i doista se narade za vrijeme trajanja manifestacije. Zahtjevna je, dakako, i priprema manifestacije koja traje više mjeseci i uključuje izbor programa od onih kazališnih, glazbenih, likovnih i slično, a sve kako bi naši sugrađani mogli besplatno pogledati ponajbolja umjetnička ostvarenja iz Hrvatske i inozemstva. Organizacijski odbor OLJK-a doista svake godine trudi se izabrati recentna ostvarenja i uravnoteženo rasporediti programe u različitim kategorijama. Služba hostesa mali je, ali neophodan, kotačić koji osigurava da gledatelji pogledaju željeni program bez ljutnje i stresa. Posebno sam zahvalna pročelniku Odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka Draženu Aleriću s kojim surađujem dugi niz godina i sretna sam što sam od 2003. godine (kada sam kao hostesa počela raditi na „ljetu“) pogledala gotovo sve programe i upoznala brojne umjetnike koji su zahvaljujući Gradu Osijeku i Organizacijskom odboru OLJK-a pohodili naš grad. Vjerujem da svi iz Osijeka nose pozitivna iskustva i da se rado vraćaju na Osječko ljeto kulture.

Mirta, Osječko ljeto kulture manifestacija je za koju se uvijek traži “stolac” više. Što savjetujete publici?

Strpljenje, pogotovo u ovim epidemiološki zahtjevnim vremenima, budući da je zanimanje za programe ogromno, a stolaca uvijek premalo. No, uz dobru organizaciju i dolazak na vrijeme, gotovo uvijek uspijemo smjestiti sve zainteresirane sugrađane na programe OLJK-a. Najradije se sjećam godina u kojima su stotine i tisuće gledale pojedine programe i nadam se da će se ta vremena što prije vratiti. Neće nam biti teško i s veseljem ćemo smjestiti zainteresiranu publiku na svaki koncert, predstavu, performans ili izložbu.

Helena Sablić Tomić

Recite nam za početak kakav je osjećaj kada sudjelujete u sklopu OLJKa? Ipak je to Vaš grad, poznato okruženje, zasigurno i poznata lica u publici.

Kada sam bila predsjednica Matice hrvatske ogranka Osijek tada, čini mi se da je to i bio moj početak intenzivnijeg sudjelovanja u programima Ljeta kulture. Sjećam se posebno predstavljanja knjige “Seks and grad nova hrvatska proza” u kojoj su različiti autori pisali o svojim ljubavnim iskustvima. Bilo je strašno vruće, bili smo u Atriju Muzeja Slavonije, a u posljednjem trenutku svi govornici su otkazali govorenje zbog strašnih vrućina. No, publika OLJK-a prihvatila je izazov izdavača knjige Matice hrvatske ogranka Osijek i svatko od njih je uz ledeni pjenušac pročitao jednu priču. Meni osobno je tada najdraži razgovor bio s Nedjeljkom Fabriom.

Kada ste prvi put bili dijelom Ljeta kulture, sigurno ste posjećivali i prije, ali kako je krenula suradnja?

Ambijentalna predstava izazov je za svakog glumca. Prvenstveno zbog prostora koji je drugačiji, nekad je akustičan nekad nije, pa se i gluma mora prilagođavati. U nogometnom žargonu nazvali bi ga “utakmica na gostujućem terenu”. U našem kazalištu ili kazalištima u kojima gostujemo već smo puno puta igrali pa nam je više manje sve poznato. Igrati “vani” uvijek je nepoznanica. Ako bih jednu predstavu od ovih morao izdvojiti to bi bio Osječki long long play, jer je to predstava o životu grada iz doba novog vala 80.-tih godina. U predstavi sam dio benda po imenu Roderick, sviramo uživo na predstavi, pa smo uz glumačke probe imali i one glazbene, što je meni bio gušt i veselio sam se svakoj probi i kasnije izvedbi. S druge strane atmosfera na radu na predstavi je bila fantastična, super ekipa i vrlo kreativan proces i rad. Iako to se odnosi na gotovo svaku našu predstavu, jednostavno je atmosfera u kazalištu za poželjeti.

Autorica ste mnogih knjiga od kojih je veliki broj dobio i priznate nagrade, hoćete li nas možda iznenaditi kojim novim naslovom u sklopu Ljeta kulture? Ili barem s nama podijeliti neke vaše želje za buduća izdanja OLJKa.

Vjerujem da će književni program ovoga Ljeta kulture ugostiti vrsna imena književne scene. Trenutno radim na knjizi Kartografija ljubavi i ukoliko budem uspjela završiti do OLJK-a, rado ću je premijerno predstaviti osječkoj publici.

Davor Molnar

Scena je ono gdje se osjećate kao kod “kuće”. Iza Vas je popriličan broj predstava u sklopu OLJKa gdje vi pokrivate scenu kao jedan od ključnih dijelova predstave, posebno su izazovne baš te u sklopu Ljeta kulture jer su često to ambijentalne izvedbe. Uputite nas malo u proces pripreme i izazove na koje nailazite.

Dobra priprema je možda i najvažniji element u našemu poslu. Iako OLJK traje dva ili tri tjedna, s pripremama započinjemo nekoliko mjeseci ranije. No pravi posao slijedi tek kada nam organizacijski odbor obznani koje predstave su pozvane na OLJK. Tada stupamo u kontakt s tehničkim službama gostujućih kazališta koje nam šalju svoje tehničke zahtjeve. Tehnička služba OLJK-a pomno razmotri svaki detalj te na osnovu toga daje prijedlog na kojoj bi se lokaciji što moglo odigrati. Zahtjevi su razni od veličine pozornice, broj sudionika, vrsta i broj svjetlosnih aparata, razglasa i sl. Posao tehničke službe nije samo postavka pozornice, rasvjete i tona. Mi brinemo i o gledalištu, garderobama i još mnogim stvarima koje su potrebne kako bi se uspješno odigrala gostujuća predstava.
Ambijentalne predstave zasigurno su jedan od tehnički najzahtjevnijih oblika našega posla, no tehnička služba OLJK-a već dugo radi zajedno i imamo podosta „kilometara“ u nogama te se znamo nositi sa svim izazovima na koje nailazimo. Vrlo je važno napraviti dobar raspored rada. Mnoge predstave rade se noć prije izvedbe tako da imamo pravu malu “proizvodnu traku” na našim lokacijama. Nekada noć prekratko traje pa često rasvjetu radimo gotovo napamet. Ali do sada smo uspjeli svaki program uspješno odraditi.

Koliko prostora imate za svojevrsnu improvizaciju i rad u hodu prilikom pripreme scene? Imate li u glavi kompletno sve posloženo ili je tu ipak puno improvizacije i prilagodbi?

Improvizacija je sastavni dio svakog projekta. Niti jedna predstava nije ista. Tako da je rješavanje stvari u hodu vrlo često i kada radite u kazalištu. Ma koliko god dobro sve isplanirate, uvijek postoje nepredviđene situacije na koje ne možete utjecati. Često su to trivijalne zapreke poput neravnog terena, zatvaranje prometa, glazbe iz okolnih kafića koja ometa izvođenje predstave, nezadovoljnih prolaznika, vremenskih uvjeta, ili iznenadnih kvarova na opremi. Veliki je dijapazon zapreka, vjerojatno bi mi trebalo puno vremena kako bih vam opisao na što smo sve nailazili. No unatoč svim problemima, uvijek smo uspjeli pronaći brza i efektivna rješenja kako bi naša publika uživala u programima.

Već ste dugo dijelom našeg OLJKa, recite nam za kraj koji Vam je projekt najviše prirastao srcu, na što ste najponosniji

U pravu ste! Dugo sam dio OLJK-a i imao sam razna zaduženja; sve od majstora pozornice do rukovoditelja cijele tehnike. Napomenuo bih samo da je dugi niz godina rukovoditelj tehnike bio gosp. Željko Bandić kojeg sam na neki način “naslijedio”. Kada bih morao birati između svih tih predstava, svakako bih izabrao “Understadt” Ivane Šojat u režiji Zlatka Svibena, koja je odigrana u dvorištu Doma tehnike. Scenograf Miljenko Sekulić zajedno s cijelim tehničkim timom pretvorio je dvorište Doma tehnike u jedan nevjerojatan, likovno izuzetno zanimljiv i multifunkcionalan prostor; prostor koji nikoga nije ostavio ravnodušnim.

Igor Loinjak

Današnji gost nam je osoba koju niste mogli mimoići na Ljetu kulture.

Ima preko dvadesetak raznih angažmana na OLJKu, povjesničar umjetnosti, književni komparatist, asistent na Umjetničkoj akademiji i član organizacijskog odbora OLJKa – Igor Loinjak.

Već ste dvije godine dijelom organizacijskog odbora OLJKa, prije toga ste bili dio tima zadužen za likovne sekcije. Ispričajte nam malo kako je započela vaša avantura s OLJKom, a koja traje i danas.

Prvo radno mjesto na koje sam se zaposlio bila je Galerija Waldinger gdje sam godinu dana radio u sklopu programa stručnoga osposobljavanja. Budući da je Ljerka Hedl ispred Grada Osijeka bila na čelu te institucije, već sam 2013. godine kroz redovan izložbeni program Galerije Waldinger bio uključen u program OLJK-a. No, čini mi se da je u pravom smislu riječi moja avantura s OLJK-om započela 2015. godine kada sam u sklopu godišnjega programa Galerije Kazamat pripremao izložbu „Publika-djelo-kontekst“. U proljeće je te godine prostor galerije poplavio pa je ona bila izvan funkcije. Kao alternativa za realizaciju izložbe bio je ponuđen prvi kat zgrade Kulturnoga centra, a termin je bio kraj lipnja. Bila je to jedna od prvih mojih izložbi za koju sam u cijelosti potpisivao kustosku koncepciju te mi je u to vrijeme činjenica da je izložba uključena u OLJK bila manje važnom od toga da priprema izložbe bude pedantno obavljena. Moje je povezivanje OLJK-om bilo polagano te sam u početku radio isključivo na koordinaciji već pripremljenih likovnih programa. Sada sam već drugu godinu član Organizacijskoga odbora tako da sam u mogućnosti direktno sudjelovati u kreiranju sadržaja vezanih za vizualnu umjetnost. U tom se kontekstu kao imperativi postavljaju briga o zadovoljenju kvalitativne razine odabranih programa, ali i potreba da se kroz njih istakne raznolikost kako bi se zadovoljili široki afinitete naše publike. Uz to je, naravno, uvijek potrebno voditi računa i o financijskim mogućnostima kojima se raspolaže, premda visoka cijena nekog programa ne podrazumijeva nužno i proporcionalnost u kvaliteti.

Kao prepoznatljiva osoba koja je jako dugo uz oljk, imate na desetke pojavljivanja unutar programa, možete li nam izdvojiti neke najdraže trenutke i reći nam malo više o tome?

Govoreći o najdražim trenutcima vezanima uz OLJK svakako bih istaknuo prethodno spomenutu izložbu „Publika-djelo-kontekst“ koja mi je istovremeno bila svojevrsna ulaznica u svijet kustoskoga posla, ali i prvi direktan angažman na OLJK-u. Bilo je to u vrijeme kada sam djelomično upoznao osječki prostor suvremene likovnosti, ali sam u okviru vlastitog angažmana još uvijek bio na samim početcima nekog poluprofesionalnog djelovanja. Za mene je OLJK nedjeljiv od konteksta Galerije Waldinger i Galerije Kazamat jer sam se radeći u njihovom okrilju pozicionirao kao osoba koja bi na programskoj i organizacijskoj razini mogla doprinijeti likovnom programu ove osječke kulturne manifestacije. Do sada sam sudjelovao u koordinaciji i organizaciji više od dvadeset programa vezanih uz OLJK i moram priznati da mi je uvijek drago kada neki od njih budu i primjereno posjećeni. Postalo mi je malo naivno tješiti se činjenicom da su bitne stvari iz domene umjetnosti često u vremenu svoga pojavljivanja prolazile „ispod radara“ šire recepcije te da je tek kontekst obrnute proporcionalnosti u ranoj popularnosti i kasnijoj kanoničnosti – o čemu je iscrpno pisao francuski sociolog umjetnosti Pierre Bourdieu – zaslužan za konačnu vrijednosnu ocjenu neke nove i radikalne umjetničke pojave. Na tom bih tragu spomenuo okrugle stolove koje sam u sklopu OLJK-a moderirao 2019. i 2020. godine posvećene temi umjetničkog obrazovanja i likovne scene grada Osijeka te proslavi stogodišnjice osnutka HDLU-a Osijek te pitanju uloge udruženja u kulturnom životu zajednice. Okrugli su stolovi bili jako slabo posjećeni, a problematizirali su ne samo stručni, nego i širi okvir kulture određenoga prostora, u ovom slučaju prostor našega grada i države. Mislim stoga da su kulturni programi OLJK-a važni jer makar dva tjedna godišnje prosječni građanin biva uvučen u vrtlog kulture i njome se inficira, a pretpostavka je da je upravo to jedan od načina oblikovanja jedne šire pandemije kulture koja će, možda, poput nesretnog virusa Covid-19 razvijati svoje nove (kulturne) sojeve.

OLJK iz godine u godinu raste, kako ga Vi vidite u budućnosti i koje su neke vaše želje i očekivanja za daljnja Ljeta kulture?

OLJK je kroz dvadeset godina postojanja pokazao da se s ljudskim potencijalima koje imamo u gradu mogu napraviti dobre i kvalitetne stvari. Osobito je važno istaknuti da tu dugovječnost ne karakterizira održavanje manifestacije isključivo iz želje da se ne prekida kontinuitet njezina postojanja budući da je OLJK-ovo odrastanje bilo obilježeno kvalitativnim razvojem programa unatoč činjenici što, kao i u drugim područjima društvenih i kulturnih djelatnosti, novca uvijek manjka. Žao mi je što se prošle godine nije uspjela realizirati izložba plakata svih dosadašnjih ljeta kulture jer bi nam upravo ona predstavila evaluaciju rada u proteklim godinama i podsjetila nas da kvaliteta OLJK-a unatoč novčanom i vremenskom „kraćenju“ manifestacije u odnosu na njezine početke nije dovedena u pitanje. Štoviše! Budućnost OLJK-a i moja očekivanja? Budućnost bih OLJK-a vezao u budućnost kulture našega prostora. Već se kao floskula u svakodnevnim raspravama udomaćila teza kako je kultura jako važna, ona je odraz našega identiteta, odraz snage ljudskog duha da bezinteresno oblikuje stvari koje nam se jednako tako bezinteresno sviđaju. Stanje na terenu, međutim, pokazuje nam kako je i ovdje odnos „teorije“ i „prakse“ u najmanju ruku disparatan. Osječko ljeto kulture gledam sada i u budućnosti kao kulturološki prostor grada u kojem će se nastaviti kompenzirati nedostatci našeg obrazovnog sustava kada su u pitanju kultura i umjetnost. Svjestan sam kako bi na sličan način u sportskoj rubrici o djelovanju sportskih klubova pisao profesor tjelesne i zdravstvene kulture a propos nedavno objavljenih anketa o postotku pretile djece u Hrvatskoj. Jer, situacija je slična. Nažalost, kod nas se još uvijek nerazvijanje civilizacijskih navika nadomješta nekim oblikom „večernje škole“. Izuzetno mi je drago da Osječko ljeto kulture kvalitetom i zahtjevnošću svojih programa daleko nadmašuje kontekst „naknadnog obrazovanja“ nudeći našim sugrađanima vrijedan kulturni program koji nije utemeljen isključivo na „reprizama“, nego se predstavljaju sadržaji koji se ovdje mogu vidjeti po prvi puta. Što bi OLJK mogao biti za pet do deset godina? Međunarodni festival kulture, kako urbane tako i one institucionalne. Potencijala za to, naravno, ima, a ako ga nešto koči to je vjerojatno naša (blaga) inertnost koju sam sklon iščitavati iz morfologije ravnice u koju smo uronjeni.

Jasna Horvat

Doktorica znanosti iz ekonomije uže specijalizirana u polju kvantitativne ekonomije, svoj je književni izričaj posvetila složenim temama kao što su glagoljica, auronski kod ljepote, hrvatsko etnografsko nasljeđe, kemija, putopisna proza te grad Osijek.

Kako se sve navedeno uklapa u Osječko ljeto kulture, u današnjim nam Razgovorima ugodnim otkriva književnica i znanstvenica Jasna Horvat.

Vaš rad dobrim je dijelom vezan i uz kulturno brendiranje! Ima li po vašem mišljenju Osječko ljeto kulture sve elemente brenda? Gdje vidite prostora za poboljšanja?

Niti jedan brend nije statična ili dovršena tvorba tako da se i potvrđeni brendovi neprestance prilagođavaju promjenama. Osječko ljeto kulture drugu godinu za redom suočava se COVID-19 ugrozom, a kako je poznato da su se negativne posljedice snažno odrazile na kulturu, potrebno je promisliti o ograničenjima i pokušati ih pretvoriti u prednosti. Osječke zelene površine i prostranost urbanih cjelina u novim okolnostima dobivaju dodatnu vrijednost. Kada govorimo o poboljšanju držim kako bi dobrodošlo pojačavanje multimedijske potpore čime bi se omogućili uvide u sve sadržaje Osječkog ljeta kulture i nakon što OLJK zaključi programsku shemu.

Na Osječkom ljetu kulture može vas se vidjeti i kao posjetiteljicu, gledateljicu odnosno slušateljicu programa. Kako objašnjavate svojevrsni “fenomen” da na OLJK-u uvijek nedostaje “stolac” više?

Osječko ljeto kulture dugovječna je manifestacija tako da ima svoju publiku i oblikovanu kulturnu ponudu izgrađenu tijekom godina. Raznovrsnost programa doprinosi dugovječnosti manifestacije, a zainteresiranost posjetitelja vjerojatno otvara mogućnost da OLJK traje i koji tjedan duže.

Na Osječkom ljetu kulture gledatelji su kroz Vaš roman “Vilijun” mogli upoznati Marka Pola i Kublaj kana, ali tada kroz ambijentalnu izvedbu. „Bizarij“ i „Ars Eugenium“ također su imali dojmljiva predstavljanja. Recite nam više.

“Bizarij” je prvi gostovao na OLJK-u jer je tadašnji programski odbor procijenio kako je važno suvremene Osječane upoznati s povijesnim Osječanima. Praizvedba hepeninga “Vilijun” prikazana na OLJK-u, a ostvarena u režiji Roberta Raponje, godinu dana nakon izvedbe nagrađena je Superbrandsovom nagradom FULkulturno za najbolje brendirani niskobužetni događaj u kulturi. U obrazloženju nagrade stajalo je kako je hepening “Vilijun” izgradio uspješnu hrvatsku kulturnu iskaznicu na Putu svile koja je prikazana na OLJK-u. Nadalje, predstava “Ars Eugenium” nakon izvedbe na OLJK-u pronašla je svoje mjesto u istoimenoj publikaciji koju potpisujem s Lukom Gotovcem – skladateljem glazbe. I z a mene najvažnije, OLJK je u “Bizariju” i “Ars Eugeniumu” prepoznalo književne razglednice s potencijalom brendiranja Osijeka kao grada koji OSvaja i grada koji meandrira. Brendiranje Osijeka doprinosi snazi brenda OLJK-a i obratno. Tu uzajamnost valja imati na umu u promocijskim i programskim aktivnostima OLJK-a.

Danijela Klobučar

Upravo se 2020. obilježavalo 20. godina djelovanja Osječkog ljeta kulture.

Lijep broj godina kroz koje je manifestacija OLJK-a našim sugrađanima i posjetiteljima grada ponudila zavidan broj predstava, koncerata, plesnih i drugih scenskih nastupa, promocija knjiga, izložbi i ostalih umjetničkih sadržaja.

Sve je to trebalo organizirati, provesti, dogovoriti i koordinirati. Jedna od onih koja je sudjelovala u tim procesima je voditeljica Odsjeka za kulturu Grada Osijeka, Danijela Klobučar.

Koliko dugo sudjelujete u organizacijskim procesima Osječkih ljeta kulture? Kako se tijekom godina razvijala vaša uloga?! Možete li našim čitateljima reći malo više o samom nastajanju OLJK-a? Tko je sve uključen?

U organizacijskim procesima OLJKa sudjelujem od dolaska u Upravni odjel za društvene djelatnosti, Odsjek za kulturu, a danas sukladno funkciji koju obavljam dajem kompleksi i puni angažman- sudjelujem u aktivnostima od dogovora oko programa koji će biti zastupljeni, koordinaciji umjetničkoga i tehničkoga programa i realizaciji u smislu nositelja produkcije i načina financijske realizacije.

U Osijeku je prvo bila pokrenuta manifestacija Ljeto u Tvrđi. Odbor za Tvrđu inicirao je da se u Tvrđu uvedu kulturni programi kako bi Tvrđa oživila i okupila ljude oko kulturnih događanja (1997. – 1999.). Iz tog razdoblja svi se prisjećamo 1999. kada je izvedena premijera prve ambijentalne predstave u Osijeku, Bistri vitez Don Quiote od Manche u režiji Zlatka Svibena u produkciji Dječjeg kazališta. Kako ne bi bili izvođeni samo mali programi odlučeno ja da svake godine bude izveden i jedan program vlastite produkcija pa od 2000. imamo Osječko ljeto kulture.

U organizaciji i realizaciji OLJK-a uključene su brojne osobe. Organizacijski odbor radi na pripremi, organizaciji i realizaciji programa, a čine ga priznata i poznata imena osječke kulturne scene. Naravno, tu su osječke ustanove i udruge u kulturi, pojedinačni umjetnici i gostujući izvođači, tehnička podrška, kreativni tim zadužen za vizual, grafičke i tiskarske usluge, tim zadužen za komunikacijske usluge, marketing i digitalnu promociju, osječko sveučilište, sponzori, biljeterke, zaštitarska služba, smještajni kapaciteti te drugo osoblje neophodno za organizaciju podršku. Posebno ističem moj Odsjek za kulturu bez kojeg ne bi bilo moguće provesti manifestaciju.

Osječko ljeto kulture svake godine prati i zanimljiv vizualni identitet. Možete li nam reći više o samom odabiru i nastajanju konačnih rješenja? Postoji li jedan ili više njih koji su se do sada posebno istaknuli?

Osječko ljeto kulture nadmoćna je manifestacije i zaslužuje originalno dizajniran vizual.
Svake godine identitet je poseban, jedinstven i predstavlja određenu temu. Suradnja s izabranim dizajnerom krene dobrim dijalogom: s jedne strane postoji lista želja i reakcija koje želimo izazvati kod publike, a s druge puno je pitanja na koja treba dati odgovor kako bi kreativnost bila usmjerena u pravom smjeru. U većini slučajeva dobijemo tri idejna smjera, a izabrani smjer ide na daljnju obradu i razradu. Isto tako, potrebno je uskladiti izgled svih promidžbenih materijala kako bi dosljedno komunicirali iste poruke i posebnost manifestacije s publikom.

Svaki vizual je zaista poseban, ali evo ističem 2019. kada nas je pratio retrodizajn i lokalpatirotizam te je dizajner Marko Jovanovac povezao sladoled i kulturu. Svakako moram spomenuti i prethodnu godinu, koja obilježava veliku obljetnicu ne samo naše manifestacije, nego grada, svih umjetnika koju su u njoj sudjelovali i publike koja nam vjeruje sve ove godine. Vizual je bio klasičniji, ali izuzetno snažan i elegantan da istakne brojku 20. Prošlogodišnjoj manifestaciji svi smo davali posebno značenje pa je i pred dizajnera bio poseban izazov.

Jubilarni 20-i OLJK pred Organizacijski je odbor zbog COVIDA-19 postavio do sada nepoznate prepreke! Kako ste zadovoljni ostvarenim? Jeste li imali problema s osmišljavanjem i izvedbama samih programa? Jeste li po tom pitanju spremni za OLJK 2021.?

U ova nadasve izazovna vremena, izuzetno sam zadovoljna prošlogodišnjim programom, koji je održan uz pridržavanje svih epidemioloških preporuka. Držeći se i dalje beskompromisne kvalitete ovaj put program je bio sastavljen većinom od hrvatskih umjetnika. OLJK je još jednom pružilo publici jedinstvena kulturna iskustva, u 11 dana održano je 43 programa, a OLJK 2020. je doveo u grad oko 200 umjetnika. Ostvaren je visoki programski standard u znaku sadržajne i izvedbene raznovrsnosti.
Manifestacija OLJK izuzetno je kompleksna produkcijska forma, koja se uvijek susreće sa zahtjevnim izazovima, ali prošle godine pojavio se izazov na koji nažalost nismo mogli samostalno utjecati. Nove okolnosti poremetile su dio planiranih programa, no brza reakcija i ideje donijeli su nove planove, jer predaja nije dolazila u obzir.

OLJK 2021. – Ako smo mogli održati prošlogodišnji, ove godine nas ništa ne može zaustaviti. Naša je glavna vodilja da svaki sljedeći OLJK bude kvalitetniji od prošlogodišnjeg i da dovedemo sadržaje koje naša publika ne može baš lako vidjeti. Po završetku tekućeg OLJK-a, odmah krenu priprema za sljedeću godinu, tako da pozivam sve da se zajedno dočekamo 29.6.2021.

X