Jasna Horvat

Doktorica znanosti iz ekonomije uže specijalizirana u polju kvantitativne ekonomije, svoj je književni izričaj posvetila složenim temama kao što su glagoljica, auronski kod ljepote, hrvatsko etnografsko nasljeđe, kemija, putopisna proza te grad Osijek.

Kako se sve navedeno uklapa u Osječko ljeto kulture, u današnjim nam Razgovorima ugodnim otkriva književnica i znanstvenica Jasna Horvat.

Vaš rad dobrim je dijelom vezan i uz kulturno brendiranje! Ima li po vašem mišljenju Osječko ljeto kulture sve elemente brenda? Gdje vidite prostora za poboljšanja?

Niti jedan brend nije statična ili dovršena tvorba tako da se i potvrđeni brendovi neprestance prilagođavaju promjenama. Osječko ljeto kulture drugu godinu za redom suočava se COVID-19 ugrozom, a kako je poznato da su se negativne posljedice snažno odrazile na kulturu, potrebno je promisliti o ograničenjima i pokušati ih pretvoriti u prednosti. Osječke zelene površine i prostranost urbanih cjelina u novim okolnostima dobivaju dodatnu vrijednost. Kada govorimo o poboljšanju držim kako bi dobrodošlo pojačavanje multimedijske potpore čime bi se omogućili uvide u sve sadržaje Osječkog ljeta kulture i nakon što OLJK zaključi programsku shemu.

Na Osječkom ljetu kulture može vas se vidjeti i kao posjetiteljicu, gledateljicu odnosno slušateljicu programa. Kako objašnjavate svojevrsni “fenomen” da na OLJK-u uvijek nedostaje “stolac” više?

Osječko ljeto kulture dugovječna je manifestacija tako da ima svoju publiku i oblikovanu kulturnu ponudu izgrađenu tijekom godina. Raznovrsnost programa doprinosi dugovječnosti manifestacije, a zainteresiranost posjetitelja vjerojatno otvara mogućnost da OLJK traje i koji tjedan duže.

Na Osječkom ljetu kulture gledatelji su kroz Vaš roman “Vilijun” mogli upoznati Marka Pola i Kublaj kana, ali tada kroz ambijentalnu izvedbu. „Bizarij“ i „Ars Eugenium“ također su imali dojmljiva predstavljanja. Recite nam više.

“Bizarij” je prvi gostovao na OLJK-u jer je tadašnji programski odbor procijenio kako je važno suvremene Osječane upoznati s povijesnim Osječanima. Praizvedba hepeninga “Vilijun” prikazana na OLJK-u, a ostvarena u režiji Roberta Raponje, godinu dana nakon izvedbe nagrađena je Superbrandsovom nagradom FULkulturno za najbolje brendirani niskobužetni događaj u kulturi. U obrazloženju nagrade stajalo je kako je hepening “Vilijun” izgradio uspješnu hrvatsku kulturnu iskaznicu na Putu svile koja je prikazana na OLJK-u. Nadalje, predstava “Ars Eugenium” nakon izvedbe na OLJK-u pronašla je svoje mjesto u istoimenoj publikaciji koju potpisujem s Lukom Gotovcem – skladateljem glazbe. I z a mene najvažnije, OLJK je u “Bizariju” i “Ars Eugeniumu” prepoznalo književne razglednice s potencijalom brendiranja Osijeka kao grada koji OSvaja i grada koji meandrira. Brendiranje Osijeka doprinosi snazi brenda OLJK-a i obratno. Tu uzajamnost valja imati na umu u promocijskim i programskim aktivnostima OLJK-a.

X