Monodrama Mire Perić Kraljik privukla je u Barutanu mnoštvo publike koja je željela doznati odgovor na pitanje “Zašto se muhe lijepe na ono” 
Autorski je to rad ove svestrane glumice u režiji Cvetina Aničića. Monodrama govori o tri poznate i jednoj nepoznatoj ženi: Evi Braun, Nadeždi Staljin i Jovanki Broz, te kazališnoj glumici. Predstava, premijerno izvedena u sklopu Noćne scene u osječkome Hrvatskom narodnom kazalištu, oduševila je i publiku Osječkoga ljeta kulture. Jesu li žene diktatora moćne, mistične, tajnovite ili tužne na sva ta pitanja dobili smo odgovor upravo od Mire Perić Kraljik koja je izvrsno utjelovila ove četiri snažne osobnosti. Žene su prikazane jednostrano, kao lutke, otkrivajući nam samo jednu svoju stranu, a mnoge su njihove tajne za nas ostale skrivene. Mira Perić Kraljik otkriva kako je željela oslikati ove žene iz današnjeg trenutka, iz svoga habitusa, propitkivati ih i istraživati. Dodaje kako joj je najteže bilo oslikati ženu Kazališta upravo zato jer ju nije željela utjeloviti samo iz svog osobnog kazališnog iskustva. Sve te žene imaju snažnu poveznicu, našalila se Perić Kralji: “željela sam igrati upravo one uloge koje mi niti jedan redatelj ne bi dao, to mi je bio motiv za istraživanje u ovome projetku” kaže glumica. No, Noćna scena osječkoga teatra neće stati samo na ovoj predstavi, najavila je, na repertoaru će se naći i i njezin novi projekt “Zašto sam izgubila sebe”. Uoči predstave bili smo i na zanimljivom književnom susretu “Meandar u Mariboru” na kojemu je Branko Čegec predstavio prijevode i izdanja slovenskih autora, između ostalih i dvoje Mariborčana Lučke Zorko i Roberta Titana Felix-a. Čegec ističe kako je u Osijek donio zadnji roman koji je izdao, a koji još nije ni u prodaji: “Drvo bez imena” Drage Jančara, a riječ je o trećoj knjizi istoga autora koja je objavljena u Meandru. Govora je bilo o suvremenoj slovenskoj književnosti iz perspektive hrvatske književnosti i kulture, postoji dosta dobra suradnja između pojedinih izdavačkih kuća i autora, kaže Čegec i dodaje kako zahvaljujući tome imamo uvid u situaciju u suvremenoj slovenskoj književnosti. Nešto manje objavljivani su hrvatski autori u Sloveniji, objavljeno je ipak 10-20 autora koje su Slovenci smatrali zanimljivima, no ovisi to i o potpori države koja je u susjednoj državi puno izdašnija u potpori svojih autora. (tg)